preskoči na sadržaj

Srednja škola Duga Resa

Login
Kad kiša pada...





Zlato skockani

VIDI - nominirana stranica


google plus

http://ispiti.skole.hr/beta/mentor1/common/

http://public.mzos.hr/Default.aspx

https://www.postani-student.hr/Ucilista/Default.aspx

http://www.skole.hr/

http://www.carnet.hr/

http://www.studij.hr/

SickBrick by Mladen Bošnjak

KNJIŽNICA

Voditelj: Karolina Hosu, dipl. knjižničar i prof. hrvatskoga jezika

RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: 8:00 h -14:00 h
Srijeda: 8:00 h – 14:00 h
Petak(svaki drugi): 8:00 h -14:00 h

NOVINE SENZACIJA

Školske novine Senzacija

Školske novine SenzacijaŠkolske novine Senzacija

 

Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Vitamin D
Autor: Marko Stupić, 4. 9. 2011.

Vitamin D - kalcij

Danas ćemo se podsjetiti na vitamine, posebne sićušne  tvari koje svakodnevno, zajedno s hranom, unosimo u naše tijelo, a bez kojih ne može funkcionirati niti jedan organizam živih bića. Sam pojam vitamini govori koliko su te čestice važne za život, jer je u osnovi naziva latinska riječ vita – život. Drugi dio riječi amini označava organske spojeve koji se izvode iz amoniaka. Tako se vitamin i i drugim stranim jezicima naziva isto pa je npr.  u engleskom vitamin, a u francuskom (vitamine). Ime vitamin nadjenuo je poljski bioznanstvenik Kazimir Funk 1912., međutim prvi je uspio izolirati vitaminsku česticu iz rižine opne Japanac Umetaro Suzuki 1910.).


Što su zapravo vitamini?

Vitamini su organski kemijski spojevi različitog sastava, važni za održanje, razvitak i uredno funkcioniranje ljudskog i životinjskog organizma. Nalaze se u hrani, u malim količinama. Kada su otkriveni, kemijski sastav vitamina nije bio poznat pa su označavani slovima A, B, C, D, E i dr. te brojevima uz ta slova (primjerice B1, B2 i dr.). Klasificirani su prema njihovome djelovanju, a ne prema strukturi. Danas ih poznajemo oko 30 (naravno, taj broj nije konačan).

VitaminiNedostatak vitamina u organizmu otvara vrata  mnogim  bolestima, primjerice  rahitisu  (nastaje zbog nedostatka vitamina D), skorbutu (vrsti avitaminoze, javlja se u osoba koje duže vrijeme nisu uzimale svježu hranu, posebice povrće i voće,  bogatu vitaminom C), beri-beri (živčana bolest stanovnika tropskih krajeva zbog nedostatka vitamina B1u prehrani), pelagri (kožna bolest uzrokovana nedostatkom vitamina B2 u hrani) noćnom sljepilu, te mnogim  drugim primjerice  neurološkim  bolestima.
 
Vitamini su osobito potrebiti djeci i mladima  u vrijeme rasta, trudnicama, potom majkama tijekom dojenja, ljudima za vrijeme  intenzivnih  intelektualnih  i fizičkih napora, iscrpljenosti i sl. U tim razdobljima potrebito je u organizam unositi veće količine vitamina. To se može ostvarivati bez teškoća jer se danas vitamini proizvode u čistome stanju ekstrakcijom iz sirovina, a u većim količinama i kemijskim sintezama. Mogu se kupiti po relativno pristupačnim cijenama.

Razlikovanje vitamina prema topljivosti

Prema topljivosti razlikujemo dvije velike skupine vitamina:

  • vitamine topljive u mastima  (vitamini A, D, E  i K) i
  • vitamine topljive u vodi  (skupina vitamina B, C ).

Vitamin D

Vitamin D, koji se obično naziva antirahitični vitamin ili kalciferol obuhvaća skupinu od 7 vitamina, ali u užem smislu se misli na vitamin  D2 (ergokalciferol) i vitamin  D3 (kolekalciferol). Glavna mu je funkcija  održavanje metabolizma  kalcija  i  fosfora u organizmu.  Inaktivni oblik vitamina D unesen u organizam  putem hrane ili mobiliziran iz  kože nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti, u bubregu se pretvara u  biološki  aktivni oblik. Samo takav aktivan oblik  mobilizira kalcij i omogućava odlaganje mineralnih  soli (kalcijev fosfat) u kosti koje rastu, tako da dobiju potrebnu čvrstoću, a kod odraslih ljudi održavaju prirodan sastav kostiju.

Vitamin D potiče rast i održavanje zdravih zubi. Smatra se  da svojim djelovanjem na imunološki  sustav  sprječava  razvoj autoimunoloških bolesti.  Prema nekim najnovijim istraživanjima vitamin D poboljšava kontrolu astme, štiti od prehlade, sprječava visoki krvni tlak, potiče lučenje inzulina u pojačanim potrebama, a kod žena usporava starenje.

Ako u organizmu djece nema dovoljno vitamina D stvara se podloga za oboljenje od rahitisa. Kosti postaju mekane i naginju deformaciji pa su najčešći simptomi rahitisa: omekšavanje  kostiju cijele lubanje (craniotabes), deformiteti kralježnice, izbočena koljena, deformirana zdjelica i prsni koš (rahitična krunica). Kod odrasle djece hodanje je bolno. Moguća je i zzv. Rahitična tetanija koja rezultira grčenjem muskulature, posebice potkoljenica i podlaktica (karpopedalni spazam).

Kod odraslih kosti bivaju mekše (osteomalacija), osjećaju se bolovi u kostima, nastaju spontane frakture. Vrlo male traume, kod starijih ljudi koji boluju od osteomalacije, mogu dovesti do frakture kuka.
Učestale su nesanice, proljevi i nervoze. Smatra se da nedostatak vitamina  D može utjecati na pojavu karcinoma, kao i na povišen rizik za nastanak arterijske hipertenzije.
Opće je poznato da nedostatak vitamina D dovodi do danas vrlo raširene  bolesti - osteoporoze.

Koliko je štetan nedostatak vitamina D u organizmu, toliko šteti i njegova povišena količina. Zapravo, povišena količina vitamina D može izazvati poremećaj  metabolizma kalcija koji može dovesti do glavobolje, poremećaja  stolice, mučnine, bolova  u  trbuhu , anemije, depresije, bubrežnih kamenaca i drugih znakova bolesti.

Gdje se nalazi vitamin D?

Vitamin D nalazi se u margarinu, mlijeku u prahu, jajima, kravljem mlijeku, lososu, srdelama, škampima, ribljem ulju i nekim vrstama gljiva. Vitamin D ne otapa se u vodi i otporan je na visoke temperature pa se prilikom kuhanja i pripremanja jela ne gubi.

Sunčana svjetlost  većini ljudi može osigurati optimalnu količinu vitamina D, te se smatra dobrom zaštitom djece od rahitisa. Potrebna dnevna količina vitamina D je oko 10 do 20 mikrograma. Kao prevencija rahitisa dojenčadi do šest mjeseci se obvezno daje 0,5 mikrograma vitamina D. Kasnije prehrana postaje raznovrsnija pa bih mladim majkama preporučila da se oko odgovovarajuće doze vitamina D koju trebaju dati djetetu, konzultiraju s liječnikom, jer doza ovisi o dobi djeteta, porođajnoj težini, načinu prehrane, boravku djeteta na suncu, pa čak i o podneblju. Mala djeca i odrasli postižu optimalnu  koncentraciju vitamina D izlaganjem suncu i ishranom. Svakome se preporučuje svakodnevno izlaganje sunčevoj svjetlosti 10-15 min zbog odgovarajuće sinteze vitamina D. U tom periodu ne bi trebalo pretjerivati sa zaštitnim kremama za sunčanje. Kožu treba izložiti suncu. U zimskim danima  korisno je  uzimati suplemente .

Na kraju upozorenje!

Osobe s tamnom bojom kože, kao i starije osobe, imaju smanjenu sposobnost sinteze vitamina D. Pretilost, također, povećava rizik od smanjene količine  vitamina D  jer se on skladišti u masne stanice koje ga čine manje bioaktivnim vitaminom.
Stoga, čuvajmo i njegujmo djecu.  Dopustimo im da rade ono što istinski vole. Neka se pod našom diskretnom i  stalnom pažnjom bezbrižno igraju  i uživaju u ljetnim radostima. Učinak je višestruk.

Vaša obiteljska liječnica
dr. Diana Kostanjšek 


Literatura:
 
Earl Mindell, Velika knjiga o vitaminima, Menora, Zagreb, 1998.
Peter Karlson, Biokemija, Školska knjiga, Zagreb, 1988. (XVII poglavlje)
Vitamin D: novi supervitamin, htpp://www.vitamin.hr
Vitamini i minerali, htpp://www.covermagazin.com
MSD priručnik dijagnostike  i terapije. XVIII izdanje

Izvor: carnet.hr





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju